“Preporod” je institucija koja otvara puteve prema budućnosti

Obnoviteljska skupština “Preporoda” je održana 5. oktobra 1990. godine u Sarajevu. Od tada do danas “Preporod” je postao prepoznatljiva institucija bošnjačke kulture koja po sadržaju i formi ne može biti reducirana na jedan ekskluzivan element, a kroz koji bi se isključivo iskazivalo bošnjačko narodno biće. Svi pokušaji da se cjelina bošnjačkog povijesnog djelovanja u dvadesetom stoljeću reducira na jednu dimenziju i da se bošnjački narod getoizira nisu uspjeli.

Piše: Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK „Preporod“ (2010 – 2019)

Bošnjaci danas iskazuju pluralizam u kulturi, a nju shvatamo kao prepoznatljivo djelovanje koje u vremenu i prostoru ostavlja tragove jednog naroda. Bošnjaci u kulturnom djelovanju svjedoče da se ne mogu svesti na neku partikularnu formu religijske, političke, ideološke, znanstvene ili umjetničke naravi, već da sve to kao cjelina, koja se plodonosno prožima, daje prepoznatljiv povijesni lik.

Prvi važan doprinos “Preporoda” proteklih godina djelovanja jeste u čuvanju pluralnih formi u kulturi bošnjačkog naroda. O tome svjedoče knjige i časopisi, znanstveni radovi i naučni skupovi, odnosno književni, leksikografski, znanstveno-istraživački, umjetnički, scenski, organizacijski, orijentirajuće-predviđajući i drugi doprinosi na koje s ponosom ukazujemo…

Druga bitna uloga “Preporoda” jeste kulturna borba protiv izolacionizma, getoizacije ili isključenosti te razvijanje kulture konvergencije. U “Preporodu” je iskazana svijest da je sadržaj bošnjačke kulture nemoguće poimati i misliti bez odnosa prema drugim kulturnim tvorevinama. Zapravo, kulturno prožimanje je ono na čemu počiva čovječanstvo – to je jedan od osnovih oblika funkcioniranja kultura. Vjerujemo da je “clash of civilisations” samo jedna nesretna konstrukcija koja se neće ostvariti. Ako različite kulture ne mogu postojati i prožimati se, onda nije moguće ni čovječanstvo.

Treći akcent o djelovanju “Preporoda” stavljen je na razvijanje kulture mira. Kultura je ljudsko područje slobodne konstrukcije. O kulturi ne bi trebalo da govore etnoklerikalni lideri i vojni stratezi, jer oni kulturu preobražavaju u polje neprijateljstva i barbarskog obračuna. A onda to više nije kulturno djelovanje, već nasilje i militarizam. “Preporod” je, evo, desetljećima vjesnik i zagovaratelj kulture mira na južnoslavenskim prostorima, a prije svega u državi Bosni i Hercegovini.

Ono na što još treba da ukažemo jeste da je “Preporod” jedan od puteva bošnjačkog traganja za slobodom i dostojanstvom. Kulturno ispoljavanje jednog naroda pokazuje kako taj narod misli svijet, kako prezentira sebe u svijetu kroz znanost, književnost, umjetnost te kako doživljava njegove sadržaje. Poslije genocida u Srebrenici, Podrinju, Krajini, poslije ovoga posljednjeg genocida nad nama, srušene su mnoge zablude, ogoljen je i dezavuiran velikosrpski projekt. Postgenocidna egzistencija bošnjačkog naroda nužno vodi autorefleksiji. Nastupilo je suočavanje sa sobom. Izrasta mišljenje o vlastitom stanju i mišljenje o vlastitoj budućnosti.

“Preporod” je institucija koja otvara puteve prema budućnosti uz zadaću očuvanja zasada bošnjačke kulture tokom minulih stoljeća. Ponosimo se djelovanjem “Preporoda” 1993. godine, kada je ova institucija jasno kazala da ne pristaje na etnonacionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. “Preporod” je i u današnje vrijeme bio protiv “etničkih saborovanja” koja poništavaju institucije države Bosne i Hercegovine te probleme Bošnjaka svode na etničko predstavljanje, pri čemu se zanemaruju pitanja države i nacionalnih, tj. državnih interesa. S ponosom se danas sjećamo imena ljudi iz naše prošlosti, od kojih neke navodimo u simboličkom značenju: Safvet-beg Bašagić, Mula Mustafa Bašeskija, Husein Bašić, Šefik Bešlagić, Semka Bertok-Sokolović, Džemal Bijedić, Abdulah Bošnjak, Džemaludin Čaušević, Adem Čejvan, Bato Čengić, Enver Čolaković, Husein Ćišić, Umihana Čuvidina, Mirza Delibašić, Rejhan Demirdžić, Mehmedalija Mak Dizdar, Emir Dragulj, Ali Fehmi Džabić, Zulfikar Zuko Džumhur, Mustafa Ejubović (znan kao Šejh Jujo), Asim Ferhatović, Gazi Husrev-beg, Husein Gradaščević, Bahrija Nuri Hadžić, Osman Nuri Hadžić, Salih Sidki Muvekit Hadžihuseinović, Muhamed Hadžijahić, Hivzija Hasandedić, Ahmed-paša Hercegović, Mehdin Hodžić, Sandalj Hranić, Alija Isaković, Isa-beg Ishaković, Safet Isović, Alija Izetbegović, Mehmed Kapetanović Ljubušak, Tvrtko I Kotromanić, Hamdija Kreševljaković, Safet Krupić, Hajrudin Krvavac, Alija Kučukalić, Skender Kulenović, Kulin ban, Ibrahim Ljubović, Ibrahim Maglajlić, Avdo Međedović, Fuad Muhić, Ismet Mujezinović, Edhem Mulabdić, Ahmed Muradbegović, Izet Nanić, Hamza Orlović, Fadila Ožegović, Avdo Palić, Safet Pašalić, Himzo Polovina, Hamdija Pozderac, Kasim Prohić, Atif Purivatra, Muhsin Rizvić, Nafija Sarajlić, Mehmed Meša Selimović, Behaudin Selmanović, Nerkez Smailagić, Mehmed Spaho, Ćamil Sijarić, Habiba Stočević Rizvanbegović, Avdo Sućeska, Derviš Sušić, Ali-beg Šabanagić (poznat kao Ali-paša Gusinjski), Hazim Šabanović, Hiba Šerbić-Ramadanović, Arif Tanović, Ismet Ico Voljevica, Safet Zajko, Ševala Zildžić-Iblizović, Adil-beg Zulfikarpašić…

Ovim, zapravo, nastojimo izbjeći historijsko samoljublje, egoizam savremenosti, njenu umišljenost da je samo ona bitna ili da samo mi današnji jesmo vrijedni. Ali, da li mi uopće držimo do svojih ljudi? Bošnjačkom narodu danas su potrebni racionalizacija, demokratizacija i sloboda. Smatramo da je suvišan spor između tzv. “vjerske” i tzv. “svjetovne” inteligencije. Ova i druge naše jalove podijeljenosti nanose nenadoknadive štete Bošnjacima i drže nas u stanju povijesne raspolućenosti. Bošnjaci se danas moraju orijentirati na stjecanje znanja. S druge strane, brojni su oni koji danas u našem društvu imaju moć i vlast, a koji kulturnu djelatnost shvataju površno, prije svega, mislimo na sistem obrazovanja koji doživljavaju kao potrošnju.

“Preporod” nastoji razviti svijest u zajednici da je obrazovanje ljudi osnovna proizvodna djelatnost današnjeg vremena širom razvijenog svijeta. Imamo veliku priliku da znanost bitno usmjerava naš društveni život, da znanje bude stožer naše kulturne djelatnosti i da na osnovu znanja vodimo naš kolektivni i pojedinačni sadržaj egzistencije. I na kraju. Smatramo da “Preporod” jeste i da treba ostati bošnjačka institucija kulture, vakuf generacija Bošnjaka koji su odvažni, požrtvovani i spremni da se odriču za opće dobro. Oni čine hizmet svome narodu.

Ulomak iz govora prof. dr. Senadina Lavića na Svečanoj akademiji, koja je održana 17. 12. 2010. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, povodom dvadesetogodišnjice obnove “Preporoda”.