10. međunarodni naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci”

Danas je u Sarajevu, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, održan jubilarni 10. međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, koji je ove godine bio posvećen trima ključnim temama: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije.

Sudionici skupa, koji je okupio eminentne naučne i kulturne djelatnike, istaknute predstavnike akademske zajednice i ličnosti iz javne sfere, analizirali su historijske tokove i aktuelne društvene i političke procese u sklopu spomenutih tematskih cjelina/panela.

Predsjednik BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić podsjetio je na pres-konferenciji na kontinuitet organiziranja međunarodnih naučnih skupova pod okriljem BZK „Preporod“, istaknuvši kako je njihov temeljni cilj da odgovore na povijesna i aktuelna pitanja i procese u vezi s Bošnjacima kao narodom i domovinom Bosnom i Hercegovinom.

– Za ovih deset godina na ovom naučnom skupu izlagalo je oko 300 sudionika i u zbornicima radova objavljeno je jednako toliko radova, a riječ je o radovima iz različitih disciplina društvenih i humanističkih nauka, te je sama ova konferencija u tom smislu interdisciplinarnog karaktera – kazao je Kodrić.

Dodao je kako se ove godine za sudjelovanje na naučnom skupu prijavilo više od 60 sudionika iz BiH i inozemstva, a da se usljed aktuelne pandemije Covid-19 skup održava u limitiranom formatu i s ograničenim brojem neposrednih sudionika, te da je s obzirom na svoje ovogodišnje tematske fokuse ciljano organiziran na dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu.

Obrazlažući tematske interese ovogodišnjeg naučnog skupa, Kodrić je istakao potrebu naučnog i akademskog bavljenja pitanjem Bosne i Bošnjaka u Jugoslaviji, kao i današnjim odnosom prema povijesnoj zbilji jugoslavenskog vremena, te je posebno naglasio usmjerenost naučnog skupa na bavljenje 25. godišnjicom dvaju događaja koji su ključno obilježili savremenu povijest Bosne i Bošnjaka – Genocida u Srebrenici i Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Narod koji je doživio genocid ima ne samo potrebu već i obavezu govoriti o genocidu, ali ne samo u smislu svakodnevnog govorenja i pamćenja nego i na način njegove naučne artikulacije, naučnog bavljenja ovim pitanjima – rekao je Kodrić.

U kontekstu godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma istaknuo je da je Daytonski mir bio izuzetno značajan ne samo u proteklom periodu nego i danas utječe na svakodnevne živote. Kodrić je kazao kako sporazum jeste zaustavio agresiju i rat u BiH, ali je i donio novo unutrašnje uređenje BiH te da postoji golema društvena i naučna potreba da se o tim pitanjima i akademski govori.

Predsjednik Organizacionog odbora 10. međunarodnog naučnog skupa „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“ prof. dr. Senadin Lavić kazao je kako vjeruje kako će epistemički iskorak ili saznavanje države Bosne i Hercegovine u svim njenim aspektima – povijesnim, kulturnim, ekonomskim, političkim…dovesti do jednog kognitivnog zaokreta, te da će se stvoriti kvalitetna grupacija mislećih ljudi koji će državu Bosnu i Hercegovinu misliti u savremenim kategorijama i voditi je u budućnost.

To je, kako je naveo, jedan od najširih ciljeva spomenutog naučnog skupa, a da je drugi cilj da se u promišljanje naznačenih tema uključi što širi krug ljudi različitih naučnih profila kako bi na naučno utemeljen način progovorili o svim bitnim temama koje se tiču države BiH.

– Prepoznavanje i oblikovanje bosanskog epistemičkog prostora, konteksta znanja o Bosni, preduslov je svih mogućih poduhvata na uspravljanju države i civiliziranog ljudskog života u njoj – naglasio je Lavić, potcrtavajući kako rad na tom humanom cilju podrazumijeva da svaki čovjek u BiH, bez obzira na vlastito određenje, uživa slobodu i dostojanstvo života.

Komentirajući novinarski upit u vezi s Daytonskim mirovnim sporazumom i postdaytonskim periodom u BiH, Lavić je kazao kako se Dayton s jedne strane može posmatrati kao događaj kojim je zaustavljen rat u BiH, odnosno zaustavljena agresija na Bosnu i Hercegovinu, a s druge strane „Dayton je sporazum kojim je zaustavljeno oslobađanje RBiH od Miloševićevog režima“. Naveo je, istovremeno, kako je Anex 4. Daytonskog sporazuma, nažalost, priznao ratna osvajanja na teritoriji BiH i ono što je silom instalirano.

– Republika Srpska, entitet u sastavu Bosne i Hercegovine, nije nastala pjevom ptica. Nastala je ratnim zločinima i bacanjem u masovne grobnice Bošnjaka u Podrinju i Hrvata u Posavini – naveo je Lavić, podsjećajući kako ostaju otvorena pitanja o tome kako razriješiti nešto što je nastalo ratom, nesrećom, zločinima i stradanjima i kako u BiH stvoriti evropsku, liberalnu, građansku državu. Upozorio je kako aktuelno stanje satusa-quo u BiH perpetuira neprestan konflikt u BiH narednih 50-100 godina, te da takvo stanje proizvodi gubitak perspektive za sve građane i narode, kao i masovan odlazak iz BiH njenih najmlađih i najsposobnijih stanovnika.

Inače, međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“ inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije BZK „Preporod“, a prvi put održan je 2011. godine. Ove godine skup je organiziran uz sponzorstvo BH Telecoma i BBI banke te uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva. Ovim skupom zaokružena je Godina „Preporoda“, kojom je BZK „Preporod“ obilježio 30. godišnjicu obnove svog rada i djelovanja i tako nastavio tradiciju započetu 1903. godine, kad je izvorno osnovan pod imenom društva „Gajret“.